Utjecaj Koronavirusa na hrvatsko tržište nekretnina

 

Utjecaj koronavirusa na hrvatsko tržište nekretnina

Prvi slučaj koronavirusa, službeno nazvanog COVID-19 od strane Svjetske zdravstvene organizacije, prijavljen je 31. prosinca 2019. godine i od tada se na globalnoj razini događa višestruko razvijanje virusa te posljedično i spekulacije o njegovom utjecaju. U posljednjih nekoliko tjedana, vlade, tvrtke i ljudi diljem svijeta poduzeli su izvanredne mjere koje uključuju ograničene poslovne aktivnosti, ograničenja putovanja i socijalnu distancu.

 

Prognoziran pad BDP-a

Iako je prerano precizno procjeniti, pandemija COVID-19 zaigurno će imati utjecaja na globalno gospodarstvo, a vjerojatnost globalne recesije 2020. godine smatra se velikom. Čini se da ćemo biti svjedoci uzastopnog pada globalnog i regionalnog BDP-a u tekućem i sljedećm tromjesečju 2020. godine. Nakon snažnog prvog tromjesečja u Eurozoni, preliminarni predviđeni podaci očekuju da će drugo tromjesečje imati negativan predznak. Kada je riječ o Eurozoni, predviđeni rast BDP-a u siječnju bio je 1,1%, dok najnovije prognoze BDP-a procjenjuju pad od 2,2 %. Međutim, čini se da su vlade i središnje banke diljem svijeta izvukle poučke iz posljednje krize, budući da su poduzele izuzetno agresivne poticajne mjere na nacionalnoj i međunarodnoj razini kako bi odgovorile na poremećaje uzrokovane koronavirusom.

Poslovni sastanak, tržište nekretnina

Kada je riječ o nekretinama, tržište je očigledno vrlo izloženo trenutnoj situaciji, no ipak, neke vrste nekretnina su izloženije od drugih. Sektori koji ovise o socijalnim kontaktima i ljudskoj interakciji, poput kotelijerstva i maloprodaje, su najosjetljiviji zbog trenutnog pada putovanja i promjene ponašanja potrošača, dok su druge vrste nekretnina, kao što su uredske, industrijske i stambene nekretnine otpornije, ali ne i u postpunosti imune na trnutnu situaciju.

 

Utjecaj na tržište nekretina Hrvatske

Kada je riječ o hrvatskom tržištu nekretnina, ono je 2020. godinu započelo na čvrstim pokazateljima, a sve kao nastavak rasta aktivnosti koje je započelo još krajem 2015. godine i nastavilo do danas. Aktivnost zakupa uredskih prostora na zagrebačkom tržištu je stabilna i zdrava već nekoliko godina te je iznosila oko 60.000 m2 zakupljenog prostora u 2019. godini.

Vidljiv je pozitivan trend u iznosima efektivnih zakupnina, stopa slobodnih prostora konstantno opada građevinska aktivnost bila je snažna pogotovo u sgementima hotelijerstva te donekle u uredskim prostorima te su generalno tržišni temelji bili solidni. S obzirom na tržište nekretnina sporije reagira na ovakve promjene i ne prelazi odmah na nove uvjete, konkretan efekt na tržište će se vidjeti u drugom kvartalu ove godine.

 

Tržište poslovnih prostora

Što se tiče tržišta poslovnih prostora u Zagrebu, dok se situacija s virusom COVID-19 ne riješi, očekujemo da će potražnja za uredskim prostorima biti prilično ograničena. Iznimka su tvrtke čije je poslovanje dodatno pogođeno potresom koji se krajem ožujka dogodio u Zagrebu. Tvrtke s uredima u centru grada koji je pretrpio najviše štete bile su primorane na preseljenje u kratkom roku. Očekuje se da će se velike tvrtke i zakupnici biti oprezni u procesima relokacije svojih poslovanja i ekspanzijskih aktivnosti, dok će mala i srednja poduzeća vjerojatno osjetiti veći rizik financijske likvidnosti. SW CBS tim trenutno sudjeluje u procesima sa zakupnicima poslovnih prostora koji uslijed svega navedenoga imaju potrebu prilagođavanjem uvjeta plaćanja zakupa. Rješenja za zakupnike prilagođena su svakom posebno i ovise o brojnim faktorima, a krajnji cilj je obostrani zadovoljstvo zakupnika i vlasnika prostora.

Poslovni prostori, poslovna zgrada

 

Tržište maloprodajnih nekretnina

Vlasnici trgovačkih centara diljem Hrvatske također analiziraju i ocjenjuju trenutnu situaciju u skladu s novoimplementiranom vladinom mjerom za zatvaranje svih maloprodajnih prostora, osim onih koji prodaju prehrambene proizvode, farmaceutske proizvode, ljekarne itd. Stav vlasnika varira od potpunog razumijevanja zahtjeva za povoljnijim uvjetima zbog trenutne situacije, do onih vlasnika koji se više pridržavaju inicijalno dogovorenih uvjeta. Većina vlasnika pokušava pronaći prilagođena rješenja sukladno industriji iz koje dolazni zakupnik, a koje bi bilo prihvatljivo i za vlasnika i za zakupnika prostora. Očekuje se da će udio internetske prodaje dodatno rasti, posebno u prehrambenom sektoru, lijekovima, dječjoj odjeći i potrepštinama. Iako je maloprodajni sektor najviše pogođen ovom situacijom, očekuje se da će isti biti prvi koji će osjetiti oporavak tržišta.

Predvorje shopping centra

 

Tržište industrijskih nekretnina

Ograničeni tržišni uvjeti u kojima maloprodajni sektor trenutno posluje mogu kratkoročno rezulturati smanjenom potražnjom za skladišnim prostorima, iako je ovaj sektor najotporniji na trenutnu situaciju. Razine zakupnina mogu također biti pod povećanim pritiskom u ovom segmentu tržišta, jer se smanjuju aktivnosti korisnika zakupa.

 

Tržište stambenih nekretnina

Iako je zagrebačko tržište stambenih prostora u procvatu u prethodnom razdoblju, očekujemo određeni utjecaj na tržište u kratkom roku, imajući u vidu da se pojedini kupci mogu odlučiti na odgodu kupovine. Stoga se očekuje da će kupci biti oprezniji dok se situacija ne normalizira. što se može očekivati sredinom 2020. godine, a što se posebno odnosi za kupce ovisne o stambenim kreditima. Imajući u vodi nesigurnost trenutne situacije, pratimo sve promjene u cijenama na tržištu. Budući da je većina velikih stambenih projekata već u izgradnji, dobro su pozicionirani na tržištu te nisu pod pritiskom da reagiraju smanjenjem cijena, Gradilišta nastavljaju normalno funkcionirati, poduzimaju se preventivne mjere, stoga ne očekujemo značajna kašnjenja u datumima završetaka projekata koji su u izgradnji.